El Džem – ZVEZDE GLADIJATORSKIH ARENA

El Džem – ZVEZDE GLADIJATORSKIH ARENA

U utrobi koloseuma su dugački tamni hodnici koji se ukrštaju s prostorima za smeštaj životinja i gladijatora, sa neobičnim otvorima u plafonu kojima je dopirala prigušena spoljna svetlost.Ispod arene nalaze se i tankovi za prikupljanje vode duboki oko 10 metara. Nije potrebno mnogo mašte da bi se čovek okružen arenom i lagunama bar na čas vratio u daleku prošlost, u vreme vladavine rimskog carstva na ovim prostorima (između 46. godine pre nove ere do 432. godine nove ere), prisećajući se, usput, i poznatih filmskih storija i pokušaja njihvoih autora da rekonstruišu sve ono što je prethodilo toku borbi u areni. Deo odgovora o zbivanjima u areni i oko nje može se pratiti i pažljivom analizom brojnih mozaika iz muzeja u Tunisu i Susu, na kojima su redovne teme i motivi bili gladijatori, životinje i njihove borbe.

Možete, recimo, zastavši ispod otvora za izvlačenje kaveza sa životinjama zamisliti kako su uz pomoć  konopaca funkcionisali primitivni liftovi. Možete i hodati stepenicama kojima su gladijatori ulazili u arenu iz prostorija u koje us dolazili dan ranije da se upoznaju s borilištem.

El Džem – Igre su mogle da počnu.

Glavne zvezde su bile gladijatori, oko kojih je bilo mnogo kontraverzi u istoriji, još više u filmskim i literarnim storijama i spisima.Poznato je da su se obučavali u posebnim školama za gladijatore.Regrutovani su iz redova dečaka od sedam godina, koji su živeli pod posebnim režimom, učeći borilaček veštine sve do 18 godine.Tada su postajali profesionalni borci u statusu robova.Time je započinjala njihova karijera gladijatora.Neki od njih okončali su život u areni, retki su izrastali u gladijatorske zvezde ostvarujući velike zarade, što im je omogućavalo najveću nagradu – otkup slobode.Neki od njih su i nakon toga nastavljali da se bore u arenama (jedino što su zanli), da bi, ako dočekaju starost i sami postali učitelji gladijatora u svojim ili tuđim školama.Žrtve životinja u areni bili su i pojedini građani u znak odmazde za prihvatanje hrišćanstva.

* * *

Od V veka kada se završava vladavina Rimljana do XX veka koloseum je bio zaboravljen. Mnogo toga je porušeno tokom ratova Feničana, Turaka, Berbera, farmera, revolucija… Sa ogromnog zdanja odnošen je građevinski materijal, dok vlasti nisu zaustavile taj proces, nastojeći da rekonstruišu i sačuvaju to vredno nasleđe.Koloseum danas kao turistička atrakcija služi i za promociju kulturnih vrednosti, sem ostalog, i za održavanje međuanrodnog festivala klasične muzike.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

three + six =

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.