ĐERBA – SINAGOGA I SPOMENIK ŽELjA

ĐERBA – SINAGOGA I SPOMENIK ŽELjA

Najveća sinagoga nalzi se u Ermadu, što označava pojam raja. Mesto hodočašća Jevreja koji žive u gradskim kvartovima i u dva velika sela. Zdanje je podignuto 1922. godine. I dekoracija potiče iz XX veka. Namernika dočekuju dve sobe za prihvat posetilaca, u kojima se skidaju cipele, uz obavezno stavljanje jevrejskih kapa na glavu. Dočekuje ih prostorija za molitvu, sa ukrasima od srebra i zlata i stolicom na levoj strani za rabina. Za vreme molitve rabin iznosi najstariju Toru i pokazuje je vernicima – hebrejski zakon koji sadrži petoknjižje (pet Mojsijevih knjiga, osnivača jevrejske religije 1225. godine pre nove ere). To ej zbirka verskih i pravnih propisa, kao i starih mitova. Na staklenim delovima sinagoge vernici mogu da upišu imena umrlih predaka.

ĐERBA – najstarija jevrejska zajednica

U Đerbi živi oko 5.000 Jevreja, i to je jedna od najstarijih jevrejskih zajednica na svetu. Stizali su nakon tri velike prisilne seobe. Prva kada je Feničansko kraljevstvo uništilo Vavilon i u njemu Solomonov hram (VI vek p.n.e.). tada su izbegli Jevreji podigli prvu sinagogu koju su nazvali Griba, a to ime zadržalo je i današnje zdanje.

Rimski imperator Titus u I veku uništio je novopodignuti Solomonov hram u Jerusalimu i proterao Jevreje (deo njih utočište su pronašli u Đerbi). Najzad, treća seoba Jevreja usledila je iz Španije i Portugala u XII veku. Proterani su zajedno sa muslimanima koji su na Iberijskom poluostvru bili prisutni oko 200 godina.

Jevreji pohađaju redovne škole a u posbnoj školi izučavaju Toru.

Svakog maja održava se verska ceremonija koja traje nedelju dana i okuplja Jevreje iz čitavog sveta. Oni donose različite suvenire, hranu i predmete od zlata koji služe u religiozne svrhe. Nadomak sinagoge je posebna zgrada, sa 114 soba za smeštaj manje imućnih gostiju po simboličnoj ceni.

Osim molitve u sinagogi, na svetkovinu donose drveni spomenik na točkovima. Žene, ređe muškarci, izgovaraju želje u marame koje zatim vezuju oko spomenika. Onda spomenik vuku do kuće u kojo živi rabin, svako po stotinu metara, uz prethodnu licitaciju. Ceremonija se ponavlja, uz najveći ulog onog kome pripada čast da drveni spomenik unese preko rabinovog kućnog praga.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

three × 5 =

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.